Skip links

Tag: Psihologija

Psihijatrija/psihologija – Separaciona anksioznost odraslih

Psihijatrija/psihologija – Separaciona anksioznost odraslih

in Tags

Šta je Separaciona anksioznost odraslih i kako se ispoljava? Separaciona anksioznost odraslih je psihijatrijski poremećaj čija je glavna karakteristika preterani i  stalno prisutni strah od odvajanja od bliske osobe, a najčešće se ispoljava u odnosima deca – roditelji, emocionalnim – partnerskim odnosima i bračnim odnosima. 

Psihijatrija/psihologija – Rad psihijatra u timu sa neurologom

Psihijatrija/psihologija – Rad psihijatra u timu sa neurologom

in Tags

Najčešća stanja timskog rada psihijatra i neurologa u “Euromedik-u” su: a) Demencije – akcenat na ranom prepoznavanja  poremećaja pamćenja, ranih faza demencije naročito Alchajmerovog tipa. Dijagnostikovanje i lečenje depresija starijih osoba kao nezavisnog faktor rizika za demenciju Aclhajmerovog tipa, dostupnost  najsavremenijih dijagnostičkih procedura – skener

Psihijatrija/psihologija – Konstruktivna psihijatrija

Psihijatrija/psihologija – Konstruktivna psihijatrija

in Tags

Šta je konsultativna psihijatrija? Konsultativna psihijatrija je oblast psihijatrije koja se bavi dijagnostikovanjem i lečenjem psihijatrijskih poremećaja ( anksioznost, depresija, nesanica, psihoze) koji se javljaju kod pacijenata sa različitim telesnim tegobama i bolestima (kardiološkim, endokrinološkim, ginekološkim, onkološkim…), a  zasniva se na bliskoj saradnji  i timskom

Psihijatrija/psihologija – Gojaznost i emocionalna glad

Psihijatrija/psihologija – Gojaznost i emocionalna glad

in Tags

U okviru Euromedika u našem Centru za lečenje gojaznosti radi tim stručnjaka koji se bavi problemom gojaznosti. U radu tima učestvuju nutricionisti, psiholozi, endokrinolozi, fizijatri, kardiolozi, kao i lekari drugih specijalnosti. Gojaznost je ozbiljno stanje koje može dovesti do mnogobrojnih zdravstvenih komplikacija i somatskih tegoba.

Psihijatrija/psihologija – Socijalne veštine i bolja komunikacija sa drugima

Psihijatrija/psihologija – Socijalne veštine i bolja komunikacija sa drugima

in Tags

Da bismo poboljšali našu komunikaciju sa drugima, ostvarili svoje potrebe na adekvatan način i naučili da rešavamo konflikte i postavljamo granice važan je rad na razvoju socijalnih veština. Čovek je socijalno biće i stalno je u kontaktu sa drugima, bilo da su to najbliži članovi

Psihijatrija/psihologija – Specifična fobija

Psihijatrija/psihologija – Specifična fobija

in Tags

Specifična fobija je intenzivan iracionalan strah od pojedinih objekata, mesta, situacija, aktivnosti, kao što su fobije od životinja, mraka, grmljavine, lekara, injekcija, povređivanja, bolesti,letenja, visine,zatvorenih ili otvorenih, javnih mesta, koji prati intenzivno neurovegetativno uzbudjenje, intenzivna anticipatorna anksioznost pre susreta sa fobičnim stimulusom I kontrafobično ponašanje.

Psihijatrija/psihologija – Poremećaji raspoloženja i kardiovaskularne bolesti

Psihijatrija/psihologija – Poremećaji raspoloženja i kardiovaskularne bolesti

in Tags

Kod pacijenata koji se oporavljaju od akutnog infarkta miokarda ili se leče od nestabilne angine pectoris učestalost depresivnog poremećaja je vrlo visoka – 40%. Anksioznost je primećena kod 70 − 90% pacijenata nakon infarkta miokarda. Vrlo često se javljaju istovremeno i anksiozni i depresivni simptomi.

Psihijatrija/psihologija – Patološka krađa (kleptomanija)

Psihijatrija/psihologija – Patološka krađa (kleptomanija)

in Tags

Navedeni poremećaj se klasifikuje u grupu poremećaja navika i impulsa specifične poremećaje ponašanja koji se karakterišu ponavljanim postupcima koji nemaju jasnu racionalnu motivaciju i patološko ponašanje je povezano sa impulsima koje osobe ne mogu da kontrolišu. Kod ovog poremećaja je prisutna nesposobnost da se obuzda

Psihijatrija/psihologija – Patološko čupanje kose – Trihotolomanija

Psihijatrija/psihologija – Patološko čupanje kose – Trihotolomanija

in Tags

Poremećaji navika i impulsa spadaju u specifične poremećaje ponašanja koji se karakterišu ponavljanim postupcima koji nemaju jasnu racionalnu motivaciju, patološko ponašanje je povezano sa impulsima koje osobe ne mogu da kontrolišu i jedan od takvih poremećaja je patološko čupanje kose (trihotilomanija). Poremećaj se karakteriše primetnim

Psihijatrija/psihologija – Gubitak bliske osobe

Psihijatrija/psihologija – Gubitak bliske osobe

in Tags

Pandemija korona-virusa u velikoj meri utiče na živote svih nas. Suočeni sa velikim izazovima i promenama  naših života koje vreme pandemije svakodnevno nameće, kao što su ograničena sloboda kretanja,  neizvesnost, socijalno distanciranje, izolacija, na svim nivoima iskušavaju i crpe naše kapacitete  mehanizama nošenja sa stresom.

Psihijatrija/psihologija – Patološko podmetanje požara

Psihijatrija/psihologija – Patološko podmetanje požara

in Tags

Poremećaji navika i impulsa spadaju u specifične poremećaje ponašanja koji se karakterišu ponavljanim postupcima koji nemaju jasnu racionalnu motivaciju, patološko ponašanje je povezano sa impulsima koje osobe ne mogu da kontrolišu. U ovu grupu poremećaja ubraja se i patološko podmetanje požara. Ovaj poremećaj se odlikuje

Psihijatrija/psihologija – Psihogena glavobolja

Psihijatrija/psihologija – Psihogena glavobolja

in Tags

Veliki procenat glavobolja su psihogene, psihološki faktori učestvuju u nastanku glavobolje. Psihološki faktori mogu delovati direktno, menjajući specifične fiziološke funkcije (vaskularne promene, produžena kontrakcija mišića, uticaj na rad endokrinih žlezda), pretvaranjem emocionalnog konflikta u fizičku disfunkciju, kao rezultat depresije, anksioznosti. Tenzione glavobolje su tipične, javljaju

Psihijatrija/psihologija – Psihološke reakcije na stres

Psihijatrija/psihologija – Psihološke reakcije na stres

in Tags

Psihička trauma: Psihička trauma postoji kada nešto u vašoj okolini ugrožava uobičajeno mentalno funkcionisanje, kada ugrožava  život, stvara rizik od povrede, kada nastaje stvarni ili mogući gubitak sigurnosti, samouvažavanja ili gubitak važnih izvora zadovoljstva. Život nikada nije bez manjih ili većih psihičkih trauma – stresova. Postoje