Skip links

Psihijatrija/psihologija – Psihološko testiranje

Psihološko testiranje ili psihodijagnostija je nešto sa čime se mnogi psihijatrijski pacijenti sretnu barem jednom u svom procesu lečenja. Pored psihijatrijskih pacijenata, sa psihološkim testiranjem se mogu sresti i neurološki pacijenti kao i pacijenti lekara somatske medicine koji ih upute na testiranje sa željom da isključe psihološke tegobe. Ovaj kratak tekst je napisan sa idejom da pacijente spremi za testiranje i da odgovori na neka pitanja koja pacijenti postavljaju.

1. Šta da očekujem na psihološkom testiranju?

Na psihološkom testiranju možete da očekujete razgovor sa psihologom gde ćete u jednoj prijatnoj i toploj atmosferi proći kroz pitanja o sebi, svom životu i svojim tegobama. Po obavljenom razgovoru pribegava se testiranju gde psiholog kroz primenu jednog ili više testova dolazi do kompletnije slike o pacijentu i njegovom stanju što će prezentovati psihijatru kroz psihološki izveštaj.

2. Da li mi je potrebno nešto posebno za testiranje?

Za testiranje vam nije potrebno ništa osim dobre volje, da se dobro naspavate i odmorite. Ako nosite naočare ili slušni aparat potrebno je da ih ponesete.

3. Koliko traje psihološko testiranje?

Trajanje testiranja može da varira. Može da traje od sat vremena pa do više sati. To sve zavisi od zahteva lekara koji vas upućuje kao i od samog stanja pacijenta.

4. Da li smem da postavljam pitanja tokom testiranja?

Naravno. Tokom testiranja smete da postavljate pitanja vezana i čak je poželjno da to radite. Nemojte da se ustručavate da postavite pitanje psihologu u bilo kom momentu testiranja.

5. Da li smem da odustanem od testiranja?

Iako nije poželjno, od testiranja možete da odustanete u bilo kom trenutku.

6. Da li treba da se pripremim za testiranje?

Za testiranje nije potrebna nikakva posebna priprema. Pacijenti često požele da se pripreme time što čitaju o testovima, pokušaju da nauče testove. Ovo se dešava ili zato što pacijenti žele da se prikažu dobro tokom testiranja ili zato što žele da sakriju nešto od psihologa. Na testiranju ne treba da nam se prikazujete boljima nego što jeste. Psihološka dijagnostika za cilj ima da objektivno prikaže pacijentovo psihološko stanje i da time omogući brže i preciznije postavljanje dijagnoze, a što dalje vodi bržem pacijentovom izlečenju. Sakrivanje svojih tegoba od psihologa je nešto sa čime se srećemo u praksi. Ovo nije poželjno ne zato što će se iko ljutiti na pacijenta već zato što time pacijent odmaže sebi i odlaže svoje lečenje. U nekim situacijama pacijenti se trude da prećute ili sakriju neke delove svog života zato što ih se stide. Tu brigu ne treba da imaju, psiholog je profesionalac koji nikoga neće osuditi.

7. Da li će psiholog otkriti moje tajne?

Psiholog nema za cilj da otkrije vaše životne tajne. On se trudi kroz primenu standardizovanih testova da izdvoji i diferencira simptome koji su u skladu sa vašim tegobama.

8. Ako psiholog procenjuje moju ličnost da li to znači da on vrednuje mene?

Ne. Psiholog ne vrednuje vas. Procena ličnosti nije vrednovanje vaše ličnosti i vas samih, kao ni pokušaj diskriminacije pacijenta. Psiholozi procenjuju stabilne crte i simptome koji se javljaju, a sve radi bržeg i jasnijeg razumevanja pacijentovog stanja.

9. Ako ne znam odgovor na neko pitanje, da li to znači da sa mnom nešto nije u redu?

Neki psihološki testovi su tako pravljeni da je vrlo teško odgovoriti na sva pitanja. To nije rađeno sa željom da se vi kao pacijent diskriminišete već da se na osnovu vaših odgovora proceni vaše funkcionisanje. Ako ne znate odgovor ne znači da sa vama nešto nije u redu. Pacijenti treba da znaju da dolaskom u Euromedik će naići na profesionalan odnos naših psihologa koji će im u jednom prijatnoj atmosferi pružiti pomoć i potruditi se da testiranje prođe što prijatnije.