Skip links

Magnetna rezonancija – MR u dijagnostici moždanog udara

Moždani udar („šlog“) je urgentno neurološko oboljenje koje zahteva brzo i pouzdano dijagnostikovanje, kako bi se što pre primenila adekvatna terapija i na taj način sprečile veoma teške posledice. 

Pacijent sa simptomima moždanog udara treba što urgentnije da se javi nadležnom neurologu koji će obaviti detaljni pregled i ukoliko je indikovano, uputiti pacijenta na dalju dijagnostiku, a to su Kompjuterizovana Tomografija (CT) ili Magnetno Rezonatni Imidžing (MRI) mozga. CT aparati su mnogobrojniji i dostupniji, ali MRI ima znatno veću osetljivost i pouzdanost u dijagnostikovanju ovog oboljenja. 

MRI detektuje akutni moždani udar ODMAH nakon njegovog nastanka, precizno definiše njegovu rasprostranjenost i lokalizaciju, dok je standardnim CT pregledom postavljanje dijagnoze često moguće tek nakon 24 sata od nastanka tegoba, čime se onemogućuje pravovremeno i specifično lečenje. Ostale prednosti MR pregleda mozga u odnosu na CT su neškodljivost, odsustvo jonizujućeg X-zračenja, veća ponovljivost, komfornost…

S obzirom na to da je u osnovi nastanka najvećeg broja moždanih udara suženje ili začepljenje krvnih sudova uzrokovano aterosklerozom, pored MR pregleda mozga NEOPHODNO je uraditi i pregled krvnih sudova mozga (MR angiografija). Time se sa sigurnošću utvrđuje lokalizacija i stepen suženja krvnog suda i omogućuje izbor optimalnog terapijskog pristupa, a često istovremeno detektuju i druge patološke promene na istom ili ostalim krvnim sudovima mozga, koje mogu biti potencijalni uzrok novog moždanog udara. 

Zbog ozbiljnosti i težine posledica moždanog udara, neophodno je da MR pregled mozga i MR angiografiju krvnih sudova obave ne samo pacijenti sa neurološkim simptomima koji ukazuju na mogući moždani udar, već i svi pacijenti sa faktorima rizika za njegov nastanak, čak i ukoliko tegobe nisu prisutne. To su pre svega pacijenti koji boluju od povišenog krvnog pritiska (hipertenzije), šećerne bolesti (dijabetesa), poremećaja srčanog ritma, pacijenti koji imaju povišene laboratorijske vrednosti masnoća (lipida) u krvi, pušači…

Ukoliko se na vreme uoče patološke promene na krvnim sudovima mozga, adekvatnom terapijom je moguće izvršiti prevenciju nastanka moždanog udara.

Za MRI i MRA mozga nije potrebna posebna priprema, a pacijent može da jede, pije i uzme redovnu terapiju. Postoje uobičajene relativne i apsolutne kontraindikacije za MR pregled.

U zdravstvenom sistemu EUROMEDIK postoji više savremenih aparata za MRI, kao i tim iskusnih radiologa koji će vrlo ekspeditivno dijagnostikovati moždani udar, ali i mnogobrojne patološke promene na magistralnim krvnim sudovima mozga.