Skip links

Psihijatrija/psihologija – Problem sa učenjem

Čest slučaj sa kojim se klinički psiholozi sreću je problem sa učenjem. Zbog ovog problema javljaju nam se kako studenti, tako i učenici osnovnih i srednjih škola.

Neuspesi na akademskom planu često mogu biti uvod u dalja patološka stanja kao što su anksioznost i depresija, javljanje loše slike o sebi i nisko samovrednovanje i na kraju razvijanje jednog izbegavajućeg obrasca. Ovo kratko upustvo za cilj ima da vam pomogne da probate da sami prevaziđete tegobe sa učenjem i da što efikasnije savladate gradivo.

  1. Pravljenje rasporeda

Stavka koja je mnogo bitna za dobro učenje je da se napravi svakodnevni raspored. U tom rasporedu treba izdvojiti vreme za učenje. Za učenike osnovnih i srednjih škola je poželjno napraviti raspored za prepodnevnu i popodnevnu smenu. Za studente je poželjno da raspored bude usaglašen sa njihovim rasporedom predavanja i vežbi.

Raspored je poželjno da sadrži sve dnevne obaveze da bi se lakše ušlo u rutinu, ali je bitno da se vremenu za učenje da prioritet. Poželjno je da svaki dan učenje bude u isto vreme. Na osnovu dobrog rasporeda dalje se mogu razviti i dobre navike koje će voditi akademskom uspehu.

Raspored je bitan i zato što period za učenje je određen i nećemo doći do česte greške da odlažemo učenje zbog drugih obaveza. Često pacijenti koji se javljaju na psihološko savetovanje kažu da su hteli da uče ali su gledali film, zaigrali se na računaru ili su radili nešto drugo. Tako su potrošili vreme, pa su učenje pomerili za drugi dan. Rasporedom ćemo sprečiti do toga da dođe.

  1. Rutina

Rutina u učenju je vrlo bitna. Ako se raspored napravi treba ga se pridržavati. Nailaziće se na otpor, da se ostane u svojoj zoni komfora gde se ne uči ili izbegava učenje. Treba da istrajemo u tome da pratimo raspored i da se prevaziđe neprijatnost kada sednemo da učimo.

  1. Prostor za učenje

Prostor za učenje treba da bude dobro organizovan i unapred određen. Ovo je poželjno zbog toga što se neće rušiti rutina, a unapred poznat prostor smanjuje šansu za odvlačenjem pažnje. Poželjno je da to bude sto koji ne treba da sadrži ništa više od onoga što je za učenje potrebno. Osvetljenje treba da bude dobro. Savetuje se mir i tišina, mada ima ljudi koji dobro uče i uz muziku. U svakom slučaju treba smanjiti spoljnu buku i ometajuće faktore.

  1. Mobilni telefon

Ova stavka je bitna danas. Mobilni telefon je nešto sa čime živimo i to je uređaj koji jeste deo našeg života. U procesu učenja on može da bude ometajući faktor, posebno ako se stalno proverava. Treba se navići da ne proveravamo stalno društvene mreže, kao i da ne odgovaramo na svaku poruku koja nam je stigla. Poželjno je da se utiša i stavi u drugi deo prostorije.

  1. Računar

Računar je zapravo oruđe za rad mnogim studentima. Nekada se sa njega uči, a nekada se koristi za rad, izradu projekata ili za samo učenje (kroz primenu programa i aplikacija). Dok traje učenje treba otvoriti samo one aplikacije koje su potrebne za učenje i ne otvarati aplikacije dopisivanje ili društvene mreže koje mogu da nam odvrate pažnju sa učenja.

  1. Trajanje učenja

Trajanje učenja je veoma bitna stavka. Česta greška je to da se proba da se odjednom uči u velikom intervalu, a nema se navika za dugim sedenjem te stoga pažnja počne vrlo brzo da popušta.

Ako neko ima problema da dugo uči treba smanjiti učenje na kraće intervale. Neka to bude u početku 10-15 minuta sa pauzama od 5 minuta. Polako povećavati dužinu trajanja intervala učenja za po 5 minuta. Poželjno je da se dođe do nekih 25 minuta učenja odjednom, a onda se napravi pauza od 5 minuta. Tako dolazimo da tokom jednog sata učenja imamo dve pauze od po 5 minuta i ukupno učenje u trajanju od 50 minuta.

  1. Kako učiti?

Ovo je stavka sa kojom su mnogi upoznati i zapravo misle da znaju kako treba da se uči. Ovde se često uviđaju greške koje uzrokuju da učenje ide teško, da se od njega brzo odustane ili da se ostavi za neki drugi period.

Čitanje sa razumevanjem je prvi korak. Šta god da se sprema, da li je to gradivo za osnovnu I srendju školu ili ispit, treba da čitamo sa razumevanjem. Prvo treba pročitati lekciju ili knjigu da bi smo bili upoznati sa gradivom. Česta greška je da se sedne i odmah krene sa učenjem, takozvano „bubanje“. Ovo vodi brzo zamoru i učenje na ovaj način vodi ka tome da se naučeno gradivo teško reprodukuje i nema upotrebnu vrednost.

Pošto smo pročitali gradivo, možemo da krenemo da izvlačimo bitan materijal. Za početak je poželjno obeležavanje bitnih delova materijala. To možemo da uradimo podvlačenjem, korišćenjem lepljivih nalepnica ili u krajnjem slučaju prepisivanjem u svesku.

Pošto smo izdvojili materijal koji je bitan za učenje, onda možemo krenuti da učimo isti. Treba ga ponavljati više puta, bez učenja napamet. Poželjno je koristiti tehnike povezivanja, tačnije da se gradivo poveže sa prethodnim ili da ga vežemo sa nekim svakodnevnim situacijama koje mogu da nam pomogu da ga se bolje setimo kada bude trebalo.

Ne treba odustati ako nešto ne možemo odmah da naučimo. Treba da razmislimo da li je došlo do zasićenja, da li nam je potrebna pauza ili da to gradivo ostavimo za kasnije. Može se desiti dagradivo koje je prethodilo, a potrebno nam je za razumevanje nije dovoljno dobro naučeno tako da je poželjno da se vratimo na prethodni korak i ponovimo gradivo.

  1. Izbeći katastrofizaciju

Ako nam ne ide učenje treba da se foskuriramo na to kako da budemo uspešniji. Treba prekinuti misli koje su vezane za to da ikada nećemo naučiti, da smo glupi i da mi to ne možemo da savladamo. Takve misli nas vode ka tome da lako odustanemo i da se vratimo u prethodno stanje gde nismo mogli da učimo.

  1. Savet za roditelje

Roditelji treba da pomognu svojoj deci time što će im pomoći da naprave raspored i da ih podstiču da se istog pridržavaju. Ako dete nešto ne razume ne treba raditi zadatke za njega već ga podsticati da samo reši problem, a ako ne može onda mu treba pomoći taman toliko da može samo da dođe do rešenja. Roditelji često preuzmu na sebe školovanje svoje dece pa počnu za njih da rade zadatke i da uče za njih. Takav pristup će odmoći detetu u daljem školovanju i neće razviti potrebne mehanizme da nastavi školovanje samostalno.

U slučaju da imate probleme da sami savladate tegobe sa učenjem ili smatrate da vam je za to potrebna pomoć uvek možete da se obratite stručnom timu Euromedika i našim psiholozima koji su vam uvek tu na raspolaganju.