Skip links

Otorinolaringologija – Akutni zapeljenski proces ždrela

Akutno zapaljenje ždrela (faringitis) predstavlja infekciju sluznice ždrela i najčešće i najviše je izraženo u njegovom srednjem spratu, orofarinksu. Prema kliničkom obliku, svojoj prirodi i patoanatomskim promenama na sluznici, razlikujemo tri oblika ovog oboljenja, akutno kataralno zapaljenje ždrela, akutno gnojno zapaljenje ždrela i akutno ulcerozno zapaljenje ždrela.  Najčešći oblik u praksi je akutno kataralno zapaljenje ždrela. 

U kliničkoj slici pratimo opšte i lokalne znakove ovog obolejnja. Opšti znaci su povišena telesna temperatura, umor, smanjeni apetit. Najvažniji lokalani znaci su bolovi pri gutanju, osecaj stranog tela u guši, povećana sekrecija u ustima, kašalj. Prilikom specijalsitičkog ORL pregelda lekar uočava izraženu hiperemiju, crvenilo sluznice ždrela, koja može biti i otečena, mogu se uočiti i znaci postnazalnog slivanja sekreta iz nosnog sprata ždrela, a ponekad u zavisnosti od uzročnika i promene u usnoj duplji u vidu sitnih vezikula ili petehija. Kod gnojnih formi ovog oboljenja, akutno zapaljenje ždrela prate i otečene i bolne regionalne žlezde na vratu.

Uzročnici akutnog zapaljenja ždrela najčešće su virusi i bakterije. Postoje i mikotični oblici zapaljenja ždrela, dakle zapaljenje gljivičnog porekla, i najčešće nastaje nakon dugtrajne primene antibiotika ili spontano, obično kod imunokompromitovanih osoba.

Kada je reč o bakterijskom akutnom zapaljenskom procesu ždrela, najčešći uzročnik je beta hemolitički streptokok grupe A, posebno kod adolescenata i odraslih osoba. Kod dece najčešći uzročnik ovog oblika zapaljenja je Streptococcus pneumoniae, Haemophillus influeze, Moraxella catarrhalis i Staphzlococcus aureus. Od virusnih uzročnika najčešći su rinovirusi, adenovirusi, virus paraninfluenye, corona virus, herpes virus, Epstein Baarrov virus i drugi. 

Postoje i nezarazni uzročnici ovog oboljenja i odnose se na suv vazduh, postnazalnu sekreciju kod alergijskih rinitisa, gastroeyofagealni refluks, hemijske povrede, pušenje. 

Dijagnoza akutnog zapaljenja ždrela postavlja se na osnovu detaljno i precizno uzete anamneze od pacijenta, procene opšteg stanja, kliničke slike, lokalnog ORL statusa, koji se ustanovi prilikom specijalsitičkog pregelda, brisa ždrela, predstavlja zlatni standard u dijagnozi beta hemolitičkog streptokoka grupe A. Osim toga potrebno je uraditi laboratorijske analize, kompletnu krvnu sliku sa leukocitarnom formulom, kao i prametre zapljenja CRP i fibrinogen. U određenim sitaucijama potrebno je uraditi i serološke analize, tj. virusološka testiranja uzorka krvi pacijenta.

Terapija akutog zapaljenja ždrela uključuje primenu analgoantipiretika, lekova protiv bolova i povišene telesne temperature. U zavisnosti od uzročnika, ukoliko je reč o bakterijskoj etiologiji ovog oboljenja, koriste se antibiotici, prema antibiogramu, najčešće u trajanju od sedam do deset dana. Ponekad je potrebna i kratkotrajna primena kortikostreoida u trajanju do tri dana. Potrebno je raditi i na podizanju opšte otpornosti organizma kroz povećan unos hrane bogate vitaminima, mineralima, belančevinama. Savetuje se povećan unos tečnosti i mirovanje. Kod gljivičnih formi obolejnja, koriste se antimikotici uz redovnu toaletu usne duplje i ždrela.

Nakon izlečenja akutne infekcije, savetuje se saniranje fokusa u tonzilama, krajnicima (hirurška tonzilektomija, operacija krajnika) kao i zubi (lečenje ili ekstrakcija, vađenje zuba). 

U Euromediku postoji tim specijalista otorinolaringologije sa zavidnim iskustvom i mogucnosti da se sve neophodne dijagnostičke i terapijske procedure sprovedu uz vrhunsku opremu i standarde rada.