Skip links

Endokrinologija – Kušingov sindrom

Pojačano lučenje kortizola uzrokuje Kušingov sindrom i približno 20-25% ovih pacijenata ima tumor nadbubrežne žlezde. Ovi tumori su obično jednostrani i nisu maligni. Najčeći uzrok ipak Kušingovog sindroma je lekovima izazvan i to kod pacijenata koji su zbog drugih oboljenja na stalnoj kortikosteroidnoj terapiji.

Simptomi Kušingovog sindroma su: dobijanje na telesnoj težini  i to pre svega preraspodela  masnog tkiva koje se povećava  u gornjem delu tela  i u predelu lica i vrata – mesečasto lice i „grba“ na leđima. Prsti šaka i stopala su tanki u odnosu na zadebljalo telo. Koža postaje istanjena i sklona krvarenju i pojavi krvnih podliva, javljaju se roze obojene strije i bubuljice po koži, rane zarastuje teže nakon povrede ili nekog hirurškog zahvata. Kod osoba ženskog pola  javlja se poremećaj menstrualnog ciklusa ( oligomenoreja)  ili prestanak  mestrualnog ciklusa (amenoreja), gubitak libida, pojačana maljavost, emocionalna nestabilnost -depresija ,gubitak koštano tkivne gustine – osteoporoza, pojava povišenog šećera( dijabetes)

Dijagnoza se postavlja na osnovu  endokrinoloških testova: merenje nivoa kortizola u krvi ( visokih vrednosti kortizola u krvi ),  odustvo pravilnog dnevnog ritma lučenja kortizola i izostanka supresije kortizola u krvi tokom endokrinoloških ispitivanja , nizak ACTH .

Pacijent će nakon učinjenog hormonskog ispitivanja  biti upućen i na skener i magnetnu rezonancu  stomaka i hipofize kako bi se utvrdio uzrok , što je bitno za dalje lečenje ovih pacijenata.

Lečenje je usmereno na uzrok prekomernog lučenja kortizola:

– hirurško odstranjivanje tumora nadbubrežne žlezde (laparoskopski) dovodi do izlečenja arterijske hipertenzije i ostalih poremećaja. Retko se može sprovesti i medikamentozno lečenje („ medikamentozna“ adrenalektomija) 

Kod pacijenata koji su na dugotrajnoj kortikosteroidnoj terapiji – Kušingov sindrom se leči postepenim smanjivanjem doze leka.