Skip links

Pulmologija – Dispneja u plućnim bolestima

Dispneja je subjektivni osećaj nedostatka vazduha praćen osećajem otežanog disanja, kao posledica nesklada izmedju ventilacije pluća i potrebe za vazduhom i može da ukaže na više različitih bolesti i stanja. Pacijenti opisuju kao gušenje, „glad za vazduhom“, tesna pluća, nemogućnost udaha do kraja, nelagodnost u grudima. 

Dispneja je često razlog zbog koga se pacijent prvi put javi lekaru.

Kada se dispneja javi naglo, bolesnici su uplašeni i opisuju je vrlo dramatično pa je tada vrlo važno smiriti pacijenta.

Kod nekih bolesti i stanja otežano disanje traje dugo (hronični bolesnici) te se dispneja lakše podnosi. Ako je dispneja učestala i javlja se naglo, obavezno je odmah javiti se lekaru. Nedostatak vazduha ne treba vezivati za pojačanu nervozu i stres. Zato je važno naći pravi razlog dispneje, a to postižemo anamnezom, kliničkim pregledom kao i dijagnostičkim procedurama.

Dispneja je najčesće uzrok pulmoloških i kardioloških bolesti.

Najčešće pulmološke bolesti: HOBP, asthma, restriktivne bolesti, benigni i maligni tumori pluća i pleure, pneumotoraks/pucanje  plućne maramice, bolesti pleure/voda u plućnoj maramici  

Kardiološke bolesti: Koronarna srčana bolest, infarkt srca, kardiomiopatije, perikaritisi, aritmije, valvularne disfunkcije, urođene srčane mane.  

Kardiopulmološke bolesti: HOBP sa plućnom hipertenzijom i hroničnim plućnim srcem, plućna embolija, trauma

Ostale bolesti: neuromuskularne bolesti, otorinolaringološke bolesti, anksiozno-depresivni poremećaji, bol bilo koje etiologije, anemije, ekspanzivni procesi u abdomenu i dr.

Anamnezom je potebno definisati okolnosti pod kojim nastaje otežano disanje i prateće simptome i fokusirati se na detaljan opis simptoma, početak pojave, intezitet, dužinu trajanja simptoma. Posebno treba obratiti pažnju na  stanja koja mogu provocirati dispneju.

Evidentirati udružene simptome, kao što je bol u grudima, kašalj, sviranje u grudima.

Pitati da li postoji ekspozicija inhalatornim štetnim agensima, na radnom mestu ili u kući, eventualna aspiracija stranog tela. Kada je aspiracija stranog tela, kao i angioedem/bilo da je alergijske ili neke druge prirode, to  je hitno stanje i zahteva hitnu intervenciju.

Fizikalni pregled je značajan za razjašnjenje prirode dispneje.

Kod astme, dispneja je obično praćena zviždanjem u grudima.

Oboljenja respiratornih mišića, slabost i paraliza mišića, mogu često dovesti do akutizacije dispneje.

Dispneja se može javiti u trenucima anksioznosti  ili  napada panike, tada pacijenti navode da imaju gušenje, žele da napuste mesto gde se nalaze, otvaraju prozor, traže hitnu medicinsku pomoć.

Vrlo je važno diferencirati takva stanja od različitih oboljena koja mogu imati sličnu simptomatologiju. Ako je potrebno, konsultovati psihijatra.

Nakon pregleda potrebno je uraditi :

PA radiografija pluća, EKG, testovi plućne funkcije, pulsna oksimetrija, gasne analize krvi, spirometrija, difuzija, telesna pletizmografija, bronhoprovokacijski test.

Laboratorijske analize: kompletna krvna slika, biohemijske analize, hormoni tireoidee.

Kardiolološka dijagnostika: EKG, UZ  pregled srca, 24  holter…i druge procedure.

CT, MSCT, HRCT, ventilaciono – perfuzioni sken, bronhoskopija, laringoskopija, GI endoskopija.

Neuromuskulatorna dijagnostika ukoliko stanje zahteva.

Terapija: Lečenje se obavlja nakon kompletne dijagnostičke procedure i postavljenog uzroka dispneje, tj. postavljene dijagnoze.

Uvek je potrebno smirivanje pacijenta, a zatim može oksigenoterapija, sistemski kortikosteroidi, bronhodilatatori, eventualno diretik, NIV, edukacija i relaksacija.

Lečenje osnovne bolesti je najvažnije pored simptomatske terapije.

Pušačima savetovati prestanak pušenja, a ako je dispneja posledica stresa pomažu blagi sedativi, kao i vežbe opuštanja.