Skip links

Urologija – Analiza urina

Analiza urina je najčešće korišćena dijagnostička metoda. Radi se kod sumnji na urološke bolesti, lako je dostupna i pristupačne cene. Može se uraditi u svim Euromedik ustanovama. 

Kako se uzima uzorak urina? Može se uraditi kod kuće ili u toaletu zdravstvene ustanove gde se sprovodi ispitivanje. Uzorak se daje u sterilnu bočicu koja se može kupiti u apoteci ili se dobije u  zdravstvenoj ustanovi gde dajete uzorak.  

Kako se pravilno daje urin? Da bi nalaz urina bio što tačniji potrebno je da urin bude koncetrovaniji, što znači da se ne mokri 2- 4 sata pre uzimanja uzorka. Zato se savetuje prvi jutarnji urin, ali nije obavezno. Uzorak možete dati tokom celog dana, važno je da bude srednji mlaz. Možete konzumirati bilo koju hranu i napitke. Obavestite lekara ukoliko koristite lekove. Upotreba antibiotika u trenutku uzimanja uzorka može da daje lažne nalaze.  

Uzimanje uzorka u sterilnu posudicu:

– temeljno operite ruke.

– sterilnu boćicu otvorite, odložite poklopac sa unutrašnjom stranom prema gore. Nemojte rukama dodirivati unutrašnjost bočice. 

–  operite urogenitalnu regiju, da ne bi došlo do kontaminacije.

-da bi se dobio srednji mlaz, prvo mokrite oko 4 sekunde, potom bez prekidanja mokrenja nastavite da mokrite u sterilnu bočicu koju ste pripremili.

-preporučeno je da mokrite oko 5-10ml urina za analizu ( oko polovina bočice), minimalni volumen za analizu je oko 1ml. 

-Bočicu sa urinom pažljivo zatvorite  ne dirajući unutrašnjost poklopca. Ukoliko uzorak dajete kod kuće, dostavite ga u roku od 1-2 sata u laboratoriju. 

Uzimanje uzorka kod osoba sa kateterom: Urinarni kateter je bogat bakterijama, tako da se takvi nalazi teško tumače. Urin kesu obavezno nositi ispod visine mokraćne bešike da bi se sprečilo vraćanje inficiranog urina u bešiku. Uzorak uzima lekar ili zdravtsveni radnik. Prvo se dezinfikuje kateter, potom se pomoću igle izvuče uzorak urina za analizu ( ređe) ili bolje je uzeti uzorak urina na dan zamene urinarnog katetera. Pre postavljanja katetera klemovati kateter 2- 4 h, tj. ne prazniti bešiku. Prilikom mokrenja u sterilnu bočicu uzeti srednji mlaz urina.

Šta uključuje analiza urina? 

Fizičko hemijske karakteristike urina (izgled, boja, kiselost, specifična težina, proteini, šećer, aceton, bilirubin, urobilinogen, nitriti, leukocitna esteraza);  Mikroskopski pregled urina, tj.pregled sedimenta urina ( eritrociti, leukociti, cilindri, epitelne ćelije, bakterije, gljivice, kristali, sluz) i mikrobiološko ispitivanje na bakterije ( urinokultura).

Postoje i druge specijalne analize urina: analiza u dve ili tri čaše, ispitivanje na droge, lekove, metaboličke bolesti, ispitivanje na maligne i druge ćelije( citologija urina). Rade se po preporuci lekara specijaliste prema indikaciji.

Izgled urina: Urin je normalno bistar,  ali ni mutan ne mora da ukazuje na neki poremećaj. Patološki mutan urin znači da se u sedimentu urina nalazi povećan broja bakterija, leukocita, eritrocita , gljivice, sluz.

Boja urina: Žuta boja označava normalan urin. Na boju može da utiče količina unete tečnosti, povećana telesna temperature, povraćanje, proliv, znojenje. Tamniji je pri jačoj koncentraciji. Može biti beo kod piurije ili fosfaturije, smeđ kod bolesti jetre.  Crveni urin može biti usled prisustva hemoglobina iz eritrocita kod hematurije ( pojava krvi u mokraći), porfirije,  upotrebe određenih lekova, hrane (npr. cvekla).  

Kiselost urina ili pH reakcija najčešće je 5-6, alkalna reakcija uglavnom ukazuje na bakterijsku infekciju. Infekcija patogenima koje stvaraju ureazu, kao Proteus mirabilis može povisiti pH do 7.5. 

Specifična težina: Normalna specifična težina urina se kreće između 1,010 i 1,025. Mala specifična težina obično ukazuje na bolest bubrega, dok se velika sreće u stanjima dehidratacije,povraćanja, dijareje, visoke telesne temperature, groznice, dijabetesa, poremećajima funkcije jetre i poremećajima srčane funkcije.

Proteini normalno su negativni. Mogu se naći kao fiziološki nalaz kod trudnica ili nakon pojačane fizičke aktivnosti, inače prisustvo proteina u urinu  naziva se proteinurija. Ukazuje na bubrežnu infekciju i jedan je od najranijih znakova oštećenja bubrega.

Glukoza je negativna, pozitivan nalaz obično je povezan sa povećanim vrednostima glikemije u krvi ( iznad 10mmol/l),  ukazuje na dijabetes. 

Aceton je negativan, pozitivan je kod dijabetičara.

Bilirubin i urobilinogen su negativni, pozitivan nalaz ukazuje na bolesti jetre i žuči.

Nitriti su negativni. Pozitivni nitriti su znak  prisustva koliformnih bakterija.

Leukocitna esteraza je normalno negativna.  Prisutnost je znak bakterijske infekcije, kao što su i povišeni leukociti u urinu. 

Eritrociti normalno su negativni, toleriše se do 3 erirocita u sedimentu urina, kod žena do 5 . Više od 5 eritrocita u urinu označava mikrohematuriju ( krv nije vidljiva golim okom). Sveži eritrociti su znak prisustva kamena ili peska u mokraćnim putevima, infekcije ili povrede mokraćnih puteva. Bezbolna pojava eritrocita i krvi u urinu može biti znak malignog oboljenja što  zahteva dodatno ispitvanje i dijagnostiku.

Leukociti: Normalno je do 5 leukocita. Veliki broj leukocita ukazuje na infekciju pa je kod takvog nalaza poželjno uraditi urinokulturu.

Cilindri su negativni. U urinu zdravih osoba mogu se naći samo hijalini cilindri i to retko. Ćelijski, granulirani i voštani cilindri  znak su patoloških stanja. 

Epitelne pločaste ćelije  prisutne su u malom broju. Pločaste ćelije oblažu urinarni trakt tako da njihova pojava ni u velikom broju  nema veći značaj. 

Epitelne okrugle ćeije normalno su negativne. Pozitivne okrugle ćelije ukazuju na oštećenje bubrega.

Bakterije su negativne. Najčešće su uzrok infekcije. Pozitivan nalaz može biti i poslednica nehigijene ili nepravilno uzetog urina u posudu koja nije sterilna. 

Kristali i soli: Povremeno mogu se videti kristali mokraćne kiseline, kalcijum oksalata , kalcijum fosfata, urata. Nalaz kristala u urinu ima malu kliničku vrednost. Pojava kristala Magnezijum-amonijum fosfata može da ukaže na prisutnost proteusa ili klebsiele koje stvaraju ureazu.

Gljivice: Pojava gljivica se može javiti kod dijabetičara ili je znak gljivične infekcije.

Sluz: Pojava sluzi nema veći dijagnostički značaj.

Spermatozoidi su negativvni. Pozitivan nalaz se javlja kod starijih muškaraca, može da ukaže na bolesti prostate. 

Kada se radi urinokultura?

Kada postoji neki od sledećih simptoma  urinarnog trakta:

Bol i peckanje pri mokrenju

Česti nagon na mokrenje

Otežano mokrenje

Krv u mokraći

Bol u karlici

Bol u donjem delu leđa

Povišena telesna temperatura ( najčešće u kombinaciji sa nekim od navedenih tegoba)

Nevoljni gubitak male količine urina

Rektalna bol kod muškarca

Nalazi urinokulture gotovi su nekoliko dana nakon davanja uzorka. 

U osam Domova zdravlja i dve Opšte bolnice, Euromedik obezbeđuje kompletnu urološku dijagnostiku i hirurgiju.