Skip links

Kardiologija – Embolija pluća

Šta je embolija pluća ?

Embolija pluća je oboljenje koje nastaje zbog začepljenja grana plućne arterije, najčešće krvnim ugruškom, koji putem vena preko desnog srca dospeva do plućne arterije. Ugrušak najčešće kreće iz dubokih vena nogu i male karlice. To je jedno vrlo opasno oboljenje koje predstavlja jedan od tri najčešća kardiovaskularna razloga umiranja, pored akutnog infarkta miokarda i šloga. Međutim, može se javiti i u blažim formama.

Kada se javlja plućna tromboembolija?

Stanja koja dovode do nastanka plućne embolije mogu biti stečena i urođena. 

U stečena stanja spadaju: skorašnja velika operacija, povreda ili bolest koja zahteva dugotrajno ležanje u krevetu, maligne bolesti, trudnoća, hormonska terapija i uzimanje kontraceptivnih sredstava, pušenje, duži letovi avionom ili vožnje kolima, kao i neke bolesti kao što je antifosfolipidni sindrom. 

U nasledna stanja spadaju najčešće urođene trombofilije (urođena stanja koja se karakterišu povećanom sklonošću ka nastanku tromboza). Primer urođene trombofilije je na primer faktor V Leiden mutacija. 

Ispitivanje postojanja trombofilije kod pacijenta sa embolijom pluća je potrebno predvideti kod mlađih bolesnika, žena sa ponavljanim spontanim pobačajima, bolesnika sa ponavljanim trombozama vena.

Koji su simptomi plućne embolije ?

Najčešći simptomi su otežano disanje, bol u grudima tipa probadanja, gubitak svesti, iskašljavanje krvi. Otežano disanje je najčešći simptom. Međutim, ovi simtomi se mogu javiti i u drugim bolestima nevezano za emboliju pluća. Čest nalaz može biti jednostrani otok noge, najčešće potkolenice.

Sve navedeno je znak da se javite svom kardiologu.

Koje analize je potrebno predvideti u dijagnostici plućne embolije?

Prva analiza koju treba predvideti je određivanje vrednosti D dimera u krvi. Potrebno je znati da su vrednosti D dimera povišene u mnogim drugim kliničkim situacijama i stanjima, kako patološkim (infekcija, trauma, operacija, malignitet…), tako i fiziološkim stanjima (trudnoća, starije životno doba). Najveći značaj određivanja vrednosti D dimera je taj što normalna vrednost ukazuje na malu verovatnoću plućne embolije. 

Pored standardnog pregleda kardiologa, potrebno je predvideti ultrazvuk srca, skenersku (CT) pulmoangiografiju (snimanje krvnih sudova pluća), Dopler dubokih vena nogu. 

O izboru dijagnostičke metode odlučiće Vaš kardiolog.

Kakav je nivo ugroženosti pacijenata sa potvrđenom dijagnozom embolije pluća ?

U najvećem broju slučajeva neophodno je bolničko lečenje. U daljem toku bolesti neophodna je dugoročna primena antikoagulantne terapije (lekove koji “razređuju” krv) i to Farin, Sintrom, Sincum (uz kontrolu INR-a) ili Pradaxa, Xarelto ili Eliquis (bez kontrole INR-a). Vreme primene antikoagulantne terapije zavisi od kliničke slike i stepena rizika za ponavljanje embolije pluća. INR je analiza iz krvi koja govori do koje mere je razređena Vaša krv. Jako je važno znati da dok uzimate lekove za razređivanje krvi ne smete da dobijate injekcije u mišić (intramuskularne injekcije), kao i da morate da kažete svom hirurgu ili stomatologu koje lekove uzimate (zbog mogućih operacija).

pastedGraphic_1.png

Šta je moguće preduzeti da se spreči nastanak ovog stanja ?

Potrebno je izbegavati situacije dugog sedenja, posebno sa prekrštenim nogama, ili sedenje na nozi. U situaciji kao što dugi letovi avionom, potrebno je ustajati tokom leta, u delovima leta u kojima je kretanje putnika dozvoljeno, a preporučuju se i vežbe. Kretanje aktivira mišiće nogu i umanjuje rizik od stvaranja tromboze dubokih vena nogu. Kod dugih vožnji kolima, potrebno je praviti pauze  u definisanim vremenskim intervalima.