Skip links

Vaskularna hirurgija – Preporuke za prevenciju ateroskleroze

Ateroskleroza je spora, progresivna bolest koja se ubrzava sa starenjem, dovodeći do zadebljanja, sužavanja i na kraju potpune blokade arterija koje hrane sva tkiva. Ateroskleroza počinje nagomilavanjem lipida, holesterola (Plaque), kasnije sužavanjem arterije sa nagomilavanjem kalcijuma (Stenosis), i na kraju potpunog zatvaranja trombom (Occlusio), što dovodi do neishranenosti tkiva (Ishemia).

Svaka osoba ima spečificnu gensku predispoziciju koja određuje brzinu progresija ateroskleroze, koja se uvek može modifikovati prevencijom. Ateroskleroza se može usporiti i lečiti. Početna ateroskleroza dugo ne izaziva nikakve tegobe, zato treba raditi preventivne preglede posle 50-te godine.

Komplikacije ateroskleroze zavise od toga koje arterije su zahvaćene:

  • Koronarna bolest dovodi do angine pectoris, infarkta miokarda i srčane slabosti.
  • Karotidna bolest izaziva nesvesticu, vrtoglavicu, transient ischemic attack (TIA), ishemijski moždani udar i vaskularnu demenciju.
  • Periferna arterijska bolest dovodi do nedovoljne ishranjenosti nogu, sa bolovima u vidu grča u mišićima pri hodanju (Claudicatio Intermittens), a kasnije do ishemičkog bola u miru i na kraju do izumiranja tkiva stopala I potkolenice (Gangrena). Klaudikacioni bolovi su često prvi simptom koji ukazuje na aterosklerozu.
  • Aneurizma aorte dugo može da raste bez bola, ali na kraju dramatično ugrožava život svojim pucanjem (ruptura)
  • Hronična ishemija bubrega i organa za varenje

Faktori rizika su uz godine starosti:

  • Povišen krvni pritisak
  • Povišen holesterol (LDL), lipoprotein(a) i trigliceridi
  • Snižen HDL holesterol
  • Inzulinska rezistencija, gojaznost i diabetes
  • Pušenje
  • Porodična/nasledna sklonost
  • Nedovoljna fizička aktivnost i hronični stres
  • Ishrana bogata šećerom, zasićenim mastima i transmasnim kiselinama
  • Hronična inflamacija, povišen nivo C-reaktivnog proteina, homocisteina i fibrinogena (arthritis, lupus, inflammation)

Promene životnog stila koje sprečavaju aterosklerozu:

  • Prekid pušenja
  • Promena odnosa prema stresu (focus prema stvarima koje mozemo unaprediti)
  • Unošenje dovoljne kolišine tečnosti (vise od 1,5l vode dnevno)
  • Ishrana bogata povrćem i nezasićenim mastima (riba, morski plodovi, orašasto voće) i omega 3-masne kiseline kao dodatak ishrani (napr. Biokrill Active)
  • Smanjiti unošenje šećera, životinjskih zasićenih masti (masno meso, masni sirevi, mleko) i margarin, pržena i brza hrana, veštački sokovi i gazirana pića
  • Redovna fizička aktivnost, vežbanje, hodanje (najmanje pola sata dnevno)
  • Odrzavanje normalne telesne težine
  • Redovno lečenje hipertenzije, dijabetesa, metaboličkog sindroma

Promene životnog stila treba uvoditi strpljivo, korak po korak, ali tako da traju doživotno.