Skip links

CT (kompjuterizovana tomografija)

Kompjuterizovana tomografija (naziva se još i aksijalna tomografija) je savremena metoda ispitivanja, koja se zasniva na nekim starim metodama (upotreba X zraka, tehnika tomografskog snimanja) i novim dostignućima (upotreba računara). Film je zamenjen sistemom detektora koji sa velikom preciznošću pretvaraju X-zrake u svetlosne ili električne impulse koji se dalje prenose i arhiviraju u kompjuter.

Skener je rendgenološki aparat u obliku velike kutije sa kružnim otvorom, ili kraćim tunelom, u centru. Pacijent leži na uskom stolu koji se kreće kroz ovaj otvor i za to vreme se izlaže dejstvu rentgen zračenja. Oko pacijenta se rotira rentgen cev i elektronski rentgen detektor, koji se nalaze suprotno jedan od drugog, u prstenu koji se zove pokretni deo skenera.

Snimanje na CT-u se koristi da bi se dobile informacije o organima, kao što su jetra, pankreas, nadbubrežne žlezde, pluća, srce, krvni sudovi, abdominalna šupljina, kosti (posebno kičma) i kičmena moždina. Aparat pomoću X-zraka pravi slike slojeva pojedinih organa. Samo par sekundi je dovoljno za dobijanje nekoliko preseka,a slika koja se dobija je jasnija od bilo kog drugog načina snimanja. Gusta, čvrsta tkiva, kao što su kosti, pokazuju se svetlim (belim) nijansama, manje gusta (mišići,mozak) u nijansama sivih boja, a prazan prostor je crne boje.

U odnosu na NMR (nuklearnu magnetnu rezonancu) kompjuterizovana tomografija je superiorna u dijagnostikovanju krvavljenja, kalcifikacija i promena na kostima.

MSCT (multislajsni skener)

MSCT spada u moderne dijagnostičke metode slojevnog snimanja tela pri čemu se zračenje detektuje na većem broju detektora u odnosu CT. MSCT daje detaljan anatomski prikaz preseka ljudskog tela uz značajno smanjenu izloženost zracenju, a kompjuterska rekonstrukcija snimanih preseka u tri dimenzije omogućila je prostornu analizu snimanog područja.

U Euromediku posedujemo MSCT aparat, savremen, pouzdan, a snimanje se vrši po svim propisima i sa posebnim osvrtom na to da se doza zračenja, koju pacijent primi, svede na najmanju moguću meru.U našoj ustanovi možete snimiti i dobiti detaljan opis sledećih delova tela:

  • Pluća i toraksa (grudni koš): MSCT skener može da otkrije infekcije, tumore, proširenja krvnih sudova (aneurizme), metastaze.
  • Abdomena (trbušna šupljina): MSCT skener može otkriti patološke kolekcije tečnosti, tumore, kao i neke bolesti urinarnog trakta.
  • Jetre: MSCT skener može otkriti tumore jetre, krvarenja u jetri, kao i manje bolesti jetre
  • Pankreasa MSCT je izuzetno kvalitetan aparat kada je u pitanju detekcija tumora i upale pankreasa (pankreatitis akutni i hronični).
  • Žučne kese i žučnih puteva:MSCT se koristi u otkrivanju mesta i uzroka stvaranja bloka u protoku žuči.
  • Nadbubrežne žlezde: MSCT je u mogućnosti da detektuje tumore nadbubrežne žlezde
  • Slezine: MSCT se koristi kod evaluacija povreda slezine.
  • Mozga: može se razlikovati tkivo tumora,edem mozga,kapsula apscesa mozga,hematom, infarkt, kalcifikacije.
  • Kičme i kičmenog stuba: MSCT može otkriti tumore, povrede, degenerativne promene, deformitete, hernije diskusa i druge probleme kičme.

Kontrastno sredstvo

Često se u toku snimanja dešava da se ciljani organ ne može dobro razlikovati od okolnih struktura. U tim slučaju pacijentu se ordinira supstanca koja omogućava razlikovanje tkiva, tj. kontrastno sredstvo.

Kontrastno sredstvo se primjenjuje često u dijagnostici:

  • abdominalnih struktura
  • struktura grudnog koša
  • kod patoloških promena mozga.

Procenu primene kontrastnog sredstva određuje lekar radiolog koji i vrši analizu odnosno opisuje snimke. Kontrastno sredstvo zapravo predstavlja grubo rečeno tečnost koja sadrži veću koncentraciju joda, koji je važan jer se njime bolje prikazuju pojedine strukture i krvni sudovi. Kontrastno sredstvo se aplikuje intravenskim, oralnim ili rektalnim putem, zavisno od organa koji se snima.

Pre samog snimanja i ordiniranja kontrastnog sredstva, radiološki tehničar i lekar radiolog uzimaju detaljnu anamnezu od pacijenta, vezanu za postojeće alergijske reakcije. Zavisno od načina ordiniranja kontrastnog sredstva, snimanje se može obavljati odmah ili po isteku vremena potrebnog da kontrast dođe do ciljanog organa.

Rizici i štetni efekti

Postoji mali rizik od alergijske reakcije na jodna kontrasna sredstva. Većina reakcija, ako do njih dođe, se leči medikamentozno. Uvek treba biti pažljiv sa upotrebom bilo koje vrste zračenja, pa i X-zraka, mada je njihova doza, kod CT skeniranja, mala.

  • CT se ne radi trudnicama zbog toga što X zraci mogu oštetiti fetus.
  • CT skeniranje se radi pre bilo koje dijagnostičke metode koja koristi kontrast ili lekove na bazi bizmuta, jer to može negativno uticati na kvalitet snimaka kao i na tačnost dijagnostike

Snimci sa opisom se dobijaju istog dana.