Skip links

Kardiologija – Srčani zalisci

Šta su srčani zalisci i koja je njihova funkcija?

Srčani zalisci su anatomske strukture koje obezbedjuju jednosmeran tok krvi kroz srčane šupljine kao i tok krvi iz srca u velike krvne sudove.

Srčani zalisici su:

  1. Mitralni (dvolisni levi pretkomorko komorski) zalistak- nalazi se između leve pretkomore i komore
  2. Trikuspidalni (trolisni desni pretkomorsko komorski) zalistak nalazi se između desne pretkomore i komore
  3. Aortni zalistak – koji obezbeđuje jednosmeran tok krvi iz leve komore u aortu
  4. Pulmonalni zalistak- koji obezbeđuje jednosmeran tok krvi iz desne komore u plućnu arteriju

Šta znači kada lekar kaže da postoji šum na srcu?

Srčani šum nastaje usled turbulentnog protoka krvi kroz srce, što ne znači da se radi o patološkom ili opasnom fenomenu. Mnogi šumovi su bezopasni pa se često nazivaju i funkcionalnim. Ubrzan protok krvi kroz srce javlja se u stanjima kao što su: povišena telesna temperatura, malokrvnost, poremećaj funkcije štitaste žlezde, trudnoća i slično.

Ostali srčani šumovi se javljaju kao posledica strukturne bolesti srca koja može biti urođena i stečena (stečena oboljenja zalistaka).

Šta znači suženje ili insuficijencija zaliska?

Najčešća stečena oboljenja srčanih zalistaka su aortna stenoza (suženje otvora aortne valvule i otežan protok krvi iz leve komore u aortu), mitralna insuficijencija (neadekvatno ili nepotpuno zatvaranje mitralnog zaliska koje dovodi do vraćanja krvi iz leve komore u levu pretkomoru), aortna insuficijencija (neadekvatno ili nepotpuno zatvaranje aortnog zaliska te dolazi do vraćanja krvi iz aorte u levu komoru), mitralna stenoza (suženje otvora mitralnog zalistka i otežano proticanje krvi iz leve pretkomore u levu komoru), i trikuspidalna insuficijancija (neadekvatno ili nepotpuno zatvaranje trikuspidalnog zaliska i vraćanje krvi iz desne komore u desnu pretkomoru)

Kako da prepoznam obeljenje zalistaka? 

 Simptomi kod oboljenja srčanih zalistaka zavise od stepena bolesti srčanog zalistka i stepena poremećaja funkcije srca kao pumpe. Pacijenti mogu biti bez simptoma u početnim stadijumima bolesti. Taj period bez simptoma, kod bolesti zalistaka može trajati i decenijama. Od simptoma se mogu javiti osećaj lupanja srca, slabost, malksalost, umor, otežano disanje, različiti vidovi nelagodnosti i bola u grudnom košu, vrtoglavice, omaglice, nesvestice, kašalj, iskašljavanje, nemogućnost ležanja na ravnom, otoci potkolenica i slično.

 Bolest je već značajno uznapredovala, a srčani mišić ozbiljno oštećen kada se pojave simptomi kao što su: 

1. Iznenadni gubici svesti – sinkope,

2. Anginozni bol – bol kao kod angine pectoris, 

3. Popuštanje srca (lako zamaranje, gušenje u ležećem položaju).

Pitanje 60. Kako se postavlja dijagnoza oboljenje srčanih zalistaka? 

Dijagnoza i procena stepena oštećenja srčanog zaliska se vrši na osnovu podataka o simptomima (anamneze), kliničkog pregleda, elektrokardiografije (EKG), ehokardiografije (ultrazvuka srca koja se izvodi u dve varijente: transtorakalnim pregledom i transezofagelanim pregledom, gde ovaj drugi pristup podrazumeva gutanje sonde kao kod pregleda želuca)

Koji su vidovi lečenja i kada se donosi odluka o neophodnosti operativnog lečenja?

 Lečenje oboljenja srčanih zalistaka, u odnosu na stepen bolesti i poremećaj funkcije rada srca,  može biti konzervativno i operativno. Konzervativno uključuje mnogobrojne lekove koji pre svega deluju na umanjenje subjektivnih smetnji i tegoba, ali ne sprečavaju progresiju bolesti.

Operativno lečenje uključuje standardne i minimalno invazivne hirurške pristupe (zamena ili rekonstrukcija zalistaka) i lečenje transkateterskom implantacijom zalistka. Transkateterska implantacija se najviše koristi za korekciju oboljenja aortnog zaliska, kod pacijenata kojih je rizik od hiruške intervencije visok i taj zahvat se naziva TAVI ( transcateter aortic valve implantation).

Hiruško lečenje bolesti srčanih zalistaka predstavlja zlatni standard. Zamena aortnog zalistka je najčešći hirurška intervencija koji se primenjuje na zalistcima. Zamena ovog zalistka se vrši mehaničkom ili biološkom protezom. Mehanički zalistak ima prednost što je trajniji i traje paraktično doživotno, ali zahteva dugoročnu upotrebu lekova za razređivanje krvi.  Osobe mlađe od 65 godina bi generalno trebalo da dobiju mehaničku valvulu, zato što biološka valvula kod njih brže propada. Međutim ukoliko postoji rizik od krvarenja, ili se na primer radi o ženskoj osobi koja bi želela da rađa, razumna opcija je i ugradnja biološkog zaliska uz obavezno informisanje bolesnika da će mu posle izvesnog vremena slediti nova operacija zamene zaliska mehaničkim. Biološki zalistak zahteva kratkoročnu primenu lekova za razređivanje krvi, ali njegovo trajanje je ograničeno u proseku na oko 10 godina. Bolesnik preko 65 godina starosti, zbog povećane verovatnoće nastanka komplikacija antikoagulantne terapije bi trebalo da dobije biološku protezu. Izradjuje se od svinjskog ili goveđeg zalistka.

Rekonstrukcija se najčeće radi kod bolesti mitralnog zaliska (prolaps). Prednost je: sačuvan prirodni zalistak i time nema potrebe za upotrebom lekova koji razređuju krv.

Kako da sprečimo oštećenje zalistaka? 

Poznati stečeni faktori rizika za bolest srčanih arterija su ujedno i faktori rizika za oštećenje zalistaka: pušenje, šećerna bolest, povišen pritisak, masni elementi u krvi, gojaznost, fizička neaktivnost.

Glavne preporuke su: apstinencija duvana (duvan direktno oštećuje krvne sudove u telu i plućima, što direktno i indirektno utiče na bolest zalistaka), redovna svakodnevna rekeracija u skladu sa mogućnostima i godinama (najjednostavniji vid je svakodnevno pešačenje minimalno 3 km u jednom aktu). Napomena: Treba dati prednost dinamičkim vežbama (pešačenja, trčanje, plivanje) i gimnastici, bez dizanja teških tereta. Kada je reč o ishrani, preporučuje se redukcija unosa soli, veštačkih šećera, testa i mesa.

Zakažite Vaš specijalistički pregled kardiologa u Euromediku.