Skip links

Endokrinologija – Neredovni menstrualni ciklus

U prvim godinama posle menarhe, dok se ne uspostavi HPO osovina, 50- 80 % devojaka nema redovne ovulacije pa su  time i menstrualni ciklusi neredovni. Neredovni menstrualni ciklusi nemaju većeg štetnog uticaja sem što su  frustrirajući za roditelje i decu.Ali ako menstrualni ciklusi izostaju duži vremenski period , mogu imati dugoročnog efekta na formiranje koštane mase.

Prva menstruacija u životu naziva se menarha, uobičajeno se javlja oko 11-13 g života,ali sve češće se javlja i  ranije  već od 8 .ili  9. godine života , naročito u razvijenim zemljama i kod gojaznih devojčica. Ukoliko se ne javi menstrualno krvarenje do 16.g  radi se o primarnoj amenoreji.

Kada su menstrualni ciklusi kraći od 21. dana govorimo o učestalim menstrualnim ciklusima ili polimenoreji, ako su duži od 35 dana radi se o produženim menstrualnim ciklusima ili oligomenoreji ( 35 dana do 6 meseca )   i amenoreji ( više od 6 meseci ). 

Amenoreja može biti fiziološka (pre puberteta, tokom trudnoće, dojenja, postmenopauza) i patološka.

Patološka amenoreja ali I produžena / oskudna menstrualna krvarenja, pojava krvarenja izmedju 2 menstrualna krvarenja  mogu biti posledica različitih stanja i predstavljaju simptom , nikako  konačnu kliničku dijagnozu.

Patološka amenoreja može biti 

-primarna ( u oko 1% populacije) –predstavlja  izostanak menstruacije do 16 g ( sa razvijenim I bez razvijenih sekundarnim polnih karakteristika )

-I  sekundarna( u 3-5% populacije) –kada se izostanak menstruacije javi bilo kada u toku reproduktivnog života žene, nakon menarhe.

Osnovno je kod sekundarne amenoreje isključiti trudnoću.

Prema nivou poremećaja amenoreje mogu biti 

1) centralne- usled poremećaja na nivou hipotalamusa i hipofize ,  to su i najčešće  sekundarne oligo/amenoreje , koje obuhvataju

-sindrom policističnih jajnika

– periferne endokrinopatije( usled poremećaja rada štitaste žlezde, nadubrežnih žlezda, drugih hormonskih poremećaja)

-bolesti hipofize /hipotalamusa ( hiperprolaktinemija, tumori, upale,disfunkcije usled poremećaja ishrane, stresa, prekomerne fizičke aktivnosti, psiho-neuro-endokrinih poremećaja, zakasneli pubertet…)

2)ovarijalne- poremećaji gradje jajnika ( agenezija /disgenezija usled hormonskih poremećaja ) ,rezistencija jajnika na hormone, prevremena ovarijalna insuficijencija ili menopauza ( POI) spontana ili stečena

3)usled poremećaja građe materice I vagine

– lažne amenoreje ( kriptomenoreje ) usled nemogućnosti oticanja krvi zbog anomalija

– nerazvijenost ( ageneza) cerviksa ( vrata materice ), vagine, materice ili stečene usled prisustva priraslica unutar materice nakon trauma ili upale

Kada vidimo samo deo mogućih uzroka neredovnih i nepravilnih menstrualnih ciklusa razumećemo zašto u ispitivanju ovih poremećaja postoji timski, sistematični pristup i rad ginekologa, endokrinologa i drugih specijalnosti kao radiologa,kardiologa, psihologa, nutricioniste I drugih koji dijagnozu sklapaju poput mozaika po najvisim standardima u nasoj ustanovi.