Skip links

Endokrinologija – Menopauza, perimenopauza, postmenopauza, klimakterijum

Već nekoliko godina pre poslednje menstruacije počinje postepeno opadanje reproduktivne sposobnosti , odnosno postepeno slabljenje funkcije (rada) jajnika što se ispoljava kao poremećaj menstrualnih ciklusa i pojava određenih tegoba. Ovaj period do poslednje menstruacije se naziva perimenopauza.

Menopauza označava poslednju menstruaciju u životu žene i kraj njenog reproduktivnog perioda.

Menopauza u proseku nastupa u 50./51. godini života.

Ukoliko menopauza nastupi pre 40. godine života onda govorimo o prevremenoj menopauzi (uzroci:nepoznati faktori, genetsko nasleđe, autoimuni proces za koji pokretač može biti stres, loša ishrana…).

Ukoliko menopauza nastupi nakon 40. godine života, a pre 50./51. godine života, onda govorima o ranoj menopauzi.

Veštačka menopauza je gubitak menstrualnih ciklusa usled operativnog zahvata kojim se uklanjaju jajnici usled ginekoloških bolesti,a nekada i u toku lečenja karcinoma dojke.

Nakon poslednje menstruacije, odnosno menopauze, nastupa period postmenopauze koji traje nekih 10-ak godina.

Klimakterijum označava period kada počinje gašenje reproduktivne funkcije žene, gubitak menstruacije i period nakon poslednje menstruacije . Odnosno, period klimakterijuma obuhvata period perimenopauze, menopauzu i period postmenopauze.

Menopauzalne smetnje:

U periodu klimakterijuma se kod najvećeg broja žena javljaju promene poput:

1) poremećaj menstrualnog ciklusa (u periodu perimenopauze) koji mogu postati kraći (kraći od 20 dana) ili duži, često su menstrualna krvarenja obilna i produžena ili su , pak, oskudna i kratko traju.

2) osećaj umora, iscrpljenost, depresivnost (osećaj tuge, plačljivost, bezvoljnost…), epizode bezrazložne ljutnje, nesanica, talasi vrućine (valunzi) koji se češće javljaju noću, gubitak libida (želja za seksualnim odnosima), slabija koncentracija I pamćenje, bolovi i osećaj ukočenosti u zglobovima i mišićima, neprijatan osećaj u vidu suvoće, svraba, peckanja i žarenja u predelu vagine, vulve, tokom mokrenja I polnih odnosa. U kasnijoj fazi klimakterijuma se javljaju srčana oboljenja, oboljenja krvnih sudova, osteoporoza („krte“ kosti“), bolesti zglobova.

Terapija u menopauzi:

Ukoliko je žena rano „izgubila“ menstruaciju ili je gubitak menstruacije nastupio u očekivanim godinama života, a praćen je izraženim subjektivnim tegobama, potrebno je da se žena javi na pregled ginekologu i/ili endokrinologu.

Danas, u 21. veku, nema razloga da žena u periodu klimakterijumu trpi tegobe koje nastaju usled slabljenja funkcije jajnika i utiči, ponekad i na dramatičan način , na njen kvalitet života.

Pomoć lekara je neophodna, jer stalno treba da imamo u vidu da je period perimenopauze I postmenopauze, period kada je žena veoma angažovana u partnerskom, porodičnom, poslovnom i društvenom životu.

Nakon prethodno obavljenih biohemijskih i hormonskih analiza i potrebnih pregleda (kompletan ginekološki pregled sa ginekološkim ultrazvučnim pregledom, ultrazvučni pregled dojki, mamografija, prema potrebi i pregled interniste/kardiologa, ponekad I neuro-psihijatra), subspecijalista ginekolog ili endokrinolog, a često zajednički, u timu, će doneti odluku o vrsti terapije.

Terapija je veoma individualna, određuje se za svaku ženu ponaosob, a uzimajući u vidu rezultate svih učinjenih pretraga, težinu subjektivnih tegoba, da li žena još uvek menstruira, da li je eventualno imala raniju operaciju malignih tumora dojke i/ili jajnika, da li je pušač, da li je gojazna, da li već boluje od dijabetesa (šećerne bolesti), bolesti karotidnih i koronarnih arterija, da li je imala moždani udar, da li ima povišen krvni pritisak… da li u porodici postoje bolesti poput: osteoporotične frakture kuka kod majke ili baka , Alchajmerova bolest, rano oboljevanje od kardio- vaskularnih bolesti…

Prolongirani manjak/nedostatak estrogena utiče na kosti i kardiovaskularni sistem, tako da cilj terapije, u periodu klimakterijuma, nije samo ublažavanje/uklanjanje tegoba već I prevencija bolesti poput osteoporoze i bolesti kardiovaskulranog sistema.

U terapiji se koriste:

-oralni kontraceptivi

– hormonska/menopauzalna supstituciona terapija u obliku tableta, flastera, gelova, vaginaleta

– terapija biljnim estrogenima (fito estrogenima) koji značajno mogu ublažiti tegobe.

-Fito estrogeni se nalaze u crvenoj detelini, soji, sveže mlevenom lanu, eteričnom ulju lavande, pšeničnim klicama…

– savetuje se promena načina života koja podrazumeva smanjen unos ugljenih-hidrata I masnoća, više voća, povrća i belančevina pre svega poreklom iz mesa plavih riba (skuša, losos, tuna, zubatac, orada, haringa, škarpina), koštunjavo voće, manja količina alkohola (do jedna jedinica dnevno, na primer čaša crnog vina), prestanak pušenja, manje kafe. Takođe se savetuje povećana fizička aktivnost koja , po mogućnosti, treba da se obavlja u prirodi (šetnja, brzi hod, plivanje, joga…).

– savetuje se i adekvatan/dovoljan unos vitamina D.

Pre nego što lekar endokrinolog ili/i ginekolog savetuju hormonsku terapiju, izvršiće procenu rizika i benefita (koristi) ovakve terapije, a poštujući najnovije stručne preporuke i rezultate naučnih istraživanja koji se tiču bezbednosti i povoljnog efekta hormonske /menopauzalne supstitucione terapije.

Naravno, lekar će Vam, tokom terapije i jedno vreme po završetku iste, savetovati redovne i periodične kontrole kojih morate da se pridržavate.